Wiki junior Sunčev sistem/Saturn

♄ Činjenice o Saturnu
  • Kada biste mogli pronaći dovoljno veliku kadu, Saturn bi plutao u njoj.
  • Neki od Saturnovih mjeseci kontroliraju širinu njegovih prstenova. Oni su poznati kao pastirski mjeseci.
  • Iako se sastoji uglavnom od gasova, naučnici vjeruju da Saturn ima malo kamenito jezgro.

Prethodni članak: Jupiter

Saturn je šesta planeta u Sunčevom sistemu. Od Sunca je udaljen deset puta više nego Zemlja. Uz Jupiter, Uran i Neptun pripada grupi plinovitih divova, planeta vanjskog dijela Sunčevog sistema. Najpoznatije obilježje Saturna su planetarni prstenovi.

Saturn odbija gotovo polovinu sunčeve svjetlosti koja ga obasjava (kaže se da mu je albedo 0,47). Jedan je od najsvjetlijih objekata na nebu (iza Sunca, Mjeseca, Jupitera i Venere) pa je zato i poznat od davnina. Kada ga posmatramo vide se pojasevi na površini, ali oni nisu tako šareni kao Jupiterovi. U atmosferi pušu jaki vjetrovi, a zbog magnetnog polja planete javlja se i polarna svjetlost, baš kao na Zemlji.

Koliko je velika planeta?

uredi
 
Sunčev sistem

Uvod
Naš Sunčev sistem
Sunce
Merkur
Venera
Zemlja
Mjesec
Mars
Asteroidni pojas
Jupiter
Saturn
Uran
Neptun
Pluton
Komete
Kuiperov pojas
Oortov oblak
Glossary

Širina (prečnik) mu je oko 120.536 km i ima dosta veliku masu. Saturn je po veličini i masi druga planeta nakon Jupitera.

Kakva je njena površina?

uredi

Saturn je spljošten na polovima i proširen na ekvatoru, što je posljedica brze rotacije planete. Druge plinovite planete (Jupiter, Uran, Neptun) su također spljoštene, ali ne toliko kao Saturn. Uglavnom je napravljen od gasa i tečnosti. Možda ima malo jezgro od stijene i leda. Jedina je planeta u Sunčevom sistemu čija je prosječna gustina manja od gustine vode.

Saturnovi prstenovi

uredi
 
Saturn baca sjenku na prstenove.

Saturn je poznat po svojim prstenovima koji ga okružuju u 7 pojaseva, označenih slovima A do G. Poznati su još od vremena kad je Galileo Galilej prvi upotrijebio teleskop da bi posmatrao nebo. Sastoje se od velikog broja stijena, željeznog oksida i leda. Dijelovi bliže Saturnu se okreću brže od onih daljih. Prstenovi su vrlo tanki (250.000 km široki i 1,5 km debeli). Razmaci između njih dobili su imena po slavnim naučnicima.

Postoji veza između saturnovih prstenova i satelita. Neki od satelita su "pastirski", t.j. čuvaju prstenove, a neki su odgovorni za nastanak pukotina u prstenovima. Atlas, Prometej (Prometheus) i Pandora su pastirski sateliti. Pandora i Prometej "čuvaju" prsten F, a Pan se nalazi u Enckeovoj pukotini.

Saturnovi mjeseci?

uredi

Saturn ima 83 poznata satelita od kojih 53 imaju imena. Broj satelita vjerovatno nije potpun jer Saturnovi prstenovi smetaju u njihovom otkrivanju sa Zemlje. Veličina nekih Saturnovih mjeseci i veličina nekih komada leda u njegovim prstenovima su slične, što znači da nikada ne možemo znati tačan broj mjeseci. Saturnov najveći mjesec zove se Titan i dovoljno je velik da bude planeta za sebe! Mjesec Hiperion je jedino tijelo u Sunčevom sistemu za koje se zna da ima haotičnu rotaciju (nepravilnu).

Pastirski mjeseci

uredi

Postoje mali mjeseci u obliku krompira u ili blizu Saturnovih prstenova. Oni kontrolišu dijelove prstena svojom gravitacijom. Zbog toga se zovu pastirski mjeseci. Poznato ih je šest, a možda ih ima i više.

Mimas

uredi

Mimas je uglavnom napravljen od vodenog leda s malom količinom stijena. Ima veliki krater za svoju veličinu koji se zove Herschel. Širina kratera je 130 km, a širina Mimasa oko tri puta veća. Krater čini da Mimas izgleda kao Zvijezda smrti iz filmova Star Wars.

Enkelad

uredi

Enkelad (Enceladus) je napravljen od leda. Gušći je od ostalih ledenih mjeseci. To sugerira da ima i nešto kamena unutra. Ima glatku površine, pukotine i nekoliko kratera. Glatka površina je dosta mlada. Tamošnji krateri su izbrisani u proteklih 100 miliona godina. Vodena para je pronađena na glatkom području oko južnog pola. Pukotine i žljebovi sugeriraju tektoniku sličnu Ganimedovoj. Pronađeni su i neki grebeni kao na mjesecu Evropa. To znači da možda postoje okeani ispod nekih oblasti Enkelada. Plimne sile iz Dione mogle bi pokretati neke od ovih aktivnosti. To je zato što Enkelad kruži oko Saturna dva puta za svaku Dioninu orbitu. Zbog toga Diona i Saturn privlače (vuku) Enkelad. Ovo je slično tome kako Evropa i Ganimed plimnim silama pokreću Ioove vulkane.

Tetida

uredi

Tetida je ledeni mjesec koji ima mnogo kratera, uključujući ogromnog Odiseja koji je širok 400 km, a širinaTetide je nešto preko 1.000 km. Krater je postao spljošten jer ledeni materijal ne drži svoj oblik tako dobro kao kamen. Postoji i velika dolina koja se zove Ithaca Chasma. Duboka je 3 do 5 km, široka 100 km i duga 2000 km.

Postoje dva mjeseca, Telesto i Kalipso, koji dijele Tetidinu orbitu. Telesto je ispred Tetide, a Kalipso je iza njega.

Diona

uredi

Diona je napravljena od puno leda i možda u njenom jezgru ima kamenja. Ima puno kratera. Krateri su spljošteni jer led ne drži njihov oblik tako dobro kao stijena. Jedna strana ima svijetle bijele linije koje su ustvari pukotine i lomovi na površini. Dva mjeseca dijele Dioninu orbitu. Helene je ispred Dione, a Polideuces je iza nje.

Rea je ledeni mjesec sličan Dioni s malo stijene u jezgri. Ima mnogo kratera uglavnom na jednoj strani, a na drugoj strani ima svijetlo bijelih ledenih područja.


Koliko traje godina na ovoj planeti?

uredi

Jedan Saturnov obilazak oko Sunca traje 29,35 zemaljskih godina.

Koliko traje dan na ovoj planeti?

uredi

Jedno okretanje Saturna oko svoje ose traje oko 10 sati, 39 minuta i 25 sekundi.

Koliko je jaka Saturnova gravitacija

uredi

Da lebdite blizu vrhova oblaka Saturna, on bi vas povukao nadole sa silom samo malo jačom od sile Zemljine gravitacije. Efekti velike širini Saturna i njegove mase gotovo se međusobno poništavaju, čineći silu samo malo većom od zemaljske. Dakle, ako imate 50 kilograma na Zemlji, na Saturnu bi imali 53 kilograma.

Po kome je planeta dobila ime?

uredi

Saturn je dobio ime po rimskom bogu poljoprivrede i vremena žetve. Učio je ljude kako da uzgajaju biljke. Bio je Jupiterov otac. Subota u engleskom jeziku je nazvana po njemu. U grčkoj mitologiji poznat je kao Kronos.


Od lega je načinjen Saturn

uredi

Saturnova unutrašnjost je slična Jupiterovoj i sastoji se od jezgre od kamena i leda, koja je 20 puta veće mase od Zemljine. Oko jezgre se omotava sloj metalnog vodika, pa onda sloj gasovitog vodika. Metalni vodik, nazvan tako zbog svojstava koje vodik poprima pri velikom pristiku, je mnogo dublje nego što je to slučaj kod masivnijeg Jupitera. Saturn je po sastavu 75% vodik i 25% helijum, s tragovima vode, metana i amonijaka. Taj sastav približno odgovara sastavu prvobitnog oblaka od kojeg je i nastao Sunčev sistem.


Historija istraživanja

uredi

Saturn su do sada posjetile 4 letjelice: Pioneer 11 (1979)., Voyager 1 (1980.), Voyager 2 (1981.) te Cassini-Huygens. Letjelica Cassini ušla je 1. jula 2004. u orbitu oko Saturna i počela 4-godišnju misiju istraživanja Saturna, njegovih prstenova, magnetosfere i satelita. Cassini nosi sondu Huygens koja će početkom 2005. biti bačena u atmosferu Saturnovog najvećeg satelita Titana.

Planeta Saturn u romanima i filmovima

uredi

Saturn se rijetko pojavljuje kao središte radnje, ali su zbog prstena njegove slike popularne kao pozadina u mnogim filmovima.

  • 2001: Odiseja u svemiru (1968) Arthura C Clarkea - Saturn i njegov sistem su središte radnje umjesto Jupitera.
  • Saturn 3 (film) iz (1980) - većinom se događa u Saturnovom sistemu.

Sljedeći članak: Uran