Wiki junior Sunčev sistem/Venera
.svg) |
Činjenice o Veneri |
| |
Venera je druga najbliža planeta Suncu. Ona je "terastrijalna planeta", što znači da je formirana na sličan način kao i naša Zemlja, te da je napravljena od stijena.
Koliko je Venera velika
uredi
Venera je gotovo iste veličine kao Zemlja. Ovo je jedan od razloga zbog kojeg Veneru često nazivaju Zemljinom blizankom. Prečnik Venere je oko 12.100 km.
Kako izgleda površina Venere
urediPovršina Venere se veoma razlikuje od površine Zemlje. Tu je veoma suho i toplo, dovoljno toplo da olovo bude u tečnom stanju. Također, na površini je ogroman atmosferski pritisak. Isti pritisak kao da se nalazimo oko 1 km ispod površine mora na Zemlji.
Na Veneri imamo formirane kanale koji liče na korita rijeka. Naučnici misle da su se ovi kanali formirali od vulkanske lave. Tek izbačena lava teče površinom kao voda i dok se hladi kreira kanale. Interesantno je da jedino Venera u Sunčevom sistemu ima neobične vulkane po imenu "arachnoidi", koji se razlikuju od ostalih vulkana. Ne zna se tačno kako su se formirali ovakvi vulkani. Venera također ima i "obične" vulkane, poput onih na Zemlji.
Dijelovi površine Venere su sastavljeni od velikih oblasti koje podsjećaju na kontinente na Zemlji. Najveća od ovih oblasti se zove Ishtar Terra. Otkriveni su i veliki bazeni (udubine) poput onih na Zemlji, osim što u njima nema vode. Oblici poput planinskih lanaca i meteorskih kratera se također nalaze na površini Venere. Jedna od njenih najvećih planina po imenu Maxwell je za 11 km viša od Mont Everesta, najviše planine na Zemlji.
Koliko je dug Venerin dan
urediVenera se okreće oko svoje ose sporije i od Merkura. Potrebno je cijelih 243 dana da Venera jedanput rotira. Također, Venera rotira u obrnutom smjeru od svih ostalih planeta u Sunčevom sistemu. Jedan venerin dan, od jednog izlaska Sunca, do drugog, traje oko 117 zemaljskih dana.
Koliko je duga Venerina godina
urediVenerina godina traje oko 225 zemaljskih dana. To je manje vremena nego što je potrebno da se Venera okrene oko svoje ose, a iznosi i malo manje od dva Venerina dana.
Od čega je Venera napravljena
urediPovršina Venere, odnosno njena kora, pokrivena je stijenama. Jezgro Venere je napravljeno od nikla i željeza. Atmosfera oko planete je veoma gusta a sačinjena je od ugljen-dioksida, azota i otrovnih gasova koji koji prave visok pritisak na površini i ne dozvoljavaju sunčevoj toplini da "pobjegne" u Svemir.
|
| Sunčev sistem |
|
Uvod |
Koliko je jaka Venerina gravitacija
urediDa ste na Veneri ona bi vas privlačla gotovo jednakom silom kao što to čini Zemlja. Atmosferski pritisak na površini Venere je oko 90 puta veći nego normalan pritisak na nivou mora na Zemlji.
Kako je Venera dobila ime
urediU Rimskoj mitologiji Venera se nazivala boginja ljubavi. Nekada je možemo vidjeti kako sija na nebu malo prije svitanja ili neposredno nakon zalaska Sunca. Zbog toga su neki narodi, poput Asteka i Grka, dali Veneri dva imena - jedno za jutro i drugo za veče.
Pošto su Venera i Zemlja skoro iste veličine, naučnici ih zovu planetama sestrama. Dugo vremena u prošlosti naučnici su vjerovali da na Veneri ima biljaka, životinja pa čak i ljudi. Kako god, pošto je na Veneri tako vruće sada znamo da je nemoguće da bilo što može živjeti na toj planeti.
Linkovi i reference
uredi- Volcano World, "Lava Flows"
- Astronomska slika dana
- Alder Planetarium
- Mount Everest - historija
- Prozor u Svemir
- NASA-ino istraživanje Sunčevog sistema
- Arnett, Bill. The Nine Planets
- Worldbook Online
- Worldbook@NASA, "Mercury"
- NASA - Činjenice o planetama
- Hamilton, Calvin J. . Solarviews.com, "Mercury"
- Encyclopedia Mythica, "Mercury"
- Col, Jeananda. Enchanted Learning/Zoom Astronomy 1998-2005
- Usborne Internet-Linked Science Encyclopedia, Usborne Publishing Ltd. ISBN 0794503314
- Dickinson, Terrence. The Universe and Beyond . Firefly Books ISBN 1552093611